Crkva Sv. Danijela

Jednobrodna longitudinalna građevina s kvadratnom apsidom orijentirana svetištem prema jugoistoku. Crkva je građena pravilnim uslojenim kamenim klesancima. Na glavnom pročelju portal se nalazi u središnjoj osi. Ima kamene pragove i profilirani nadvratnik. Iznad vrata je natpis o obnovi crkve iz 1797. godine. Iznad toga, već na početku zabata je manja kamena rozeta, a vrh zabata zidani kameni podanak za preslicu za dva zvona. Crkva ima krovište na dvije vode s pokrovom od kupe kanalice. Uz jugozapadni zid svetišta prizidana je sakristija s krovištem na jednu vodu. U unutrašnjosti crkva ima otvoreno drveno krovište, potpuno recentni kor, a u svetištu se nalazi bačvasti svod. Crkva ima inventar i u funkciji je. Crkva je prema arhivskim podacima i starim grafikama šibenskog distrikta izvorno bila srednjovjekovna, ali je porušena tijekom mletačko-turskih ratova.

Crkva Sv. Petra

Jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom, pravilne orijentacije. Na pročelju su jednostavna vrata uokvirena kamenim pragovima a njima sa strana po jedan pravokutni prozor također uokviren kamenim pragovima. Iznad vrata je profilirani okulus a na vrhu pročelja je zvonik na preslicu sa dva luka. Na južnom zidu lađe su vrata identična onima na pročelju a na južnom i sjevernom zidu lađe je po jedan prozor polukružna luka. Apsida je nadsvođena polukalotom i pokrivena kamenim pločama a nad lađom je drvena krovna konstrukcija i pokrov od kupe kanalice. Crkva sv. Petra je izvorno srednjovjekovna romanička građevina.

Crkva Sv. Jurja

Jednobrodna longitudinalna građevina s polukružnom apsidom orijentirana svetištem prema jugoistoku. Crkva je građena od kamena, a sva pročelja osim glavnog su žbukana. Na glavnom pročelju portal se nalazi malo izmaknut od središnje osi. Portal završava zabatom na kojem je zidani kameni podanak i preslica za dva zvona. Dvovodno krovište crkve iznad lađe je drvene konstrukcije i pokriveno crijepom, a kalota apsida je pokrivena kamenim pločama. Crkva sv. Jurja prema arhitektonskoj koncepciji (longitudinalni objekt s polukružnom apsidom) je srednjovjekovna. Crkva sv. Jurja pripada tipičnim malim srednjovjekovnim crkvama unutrašnjosti Dalmacije koje su u postturskom periodu obnovljene uglavnom u postojećim gabaritima i
stilskim karakteristikama.

Arheološka zona Šematorij

Arheološka zona Šematorij nalazi se u naselju Danilo kod župne crkve sv. Danijela. Sastoji se od Starog šematorija, zapadno od crkve sv. Danijela i Šematorija, kojeg je sastavni dio sadašnje danilsko groblje, istočno od crkve. Prostor Danila je nastanjen od prapovijesti, a centralno naselje u vrijeme željeznog doba je Gradina iznad Danila, centar delmatskog plemena Ridita. U rimskom razdoblju peregrinska zajednica delmatskih Ridita stječe municipalitet ( municipiumRiditarum) koji je potvrđen cijelim nizom epigrafskih spomenika na kojima se spominju riditskidekurioni i duoviri. Rider
nastavlja život u kasnoj antici; spominje ga Anonim iz Ravene, a na crkvenom saboru u Saloni 533. godine postaje dio salonitanske biskupije. Sustavna, zaštitna i sondažna arheološka istraživanja na Danilu traju od l958. godine. Antička arhitektura pronađena je ispod kasnoantičko i srednjovjekovnog sloja, a antički fragmenti korišteni su kao spolije. Međutim, bez obzira na nalaze antičke arhitekture, do danas nije utvrđen perimetar rimskog Ridera niti njegovi osnovni javni sadržaji. Na položaju Stari šematorij, u sklopu antičke gradske vile pronađen je termalni dio i sustav za zagrijavanje (hipokaust) iz
l./2. stoljeća. U ranokršćansko doba ovi objekti doživljavaju preinake, pa se na mjestu termi gradi manji sakralni objekt cemeterijalnog karaktera. Jugozapadno od spomenutog istražena je kasnoantička vila rustika na kojoj je tijekom l971. godine izvršen konzervatorski zahvat, a l999. godine jugoistočno od crkve sv.Danijela, prigodom poljoprivrednih radova otkriveni su podrumski
ostaci još jednog gospodarskog objekta. U ovom slučaju pronađena su dva bazena (za ulje i vino) s podom od keramičkih kockica rađenih u mozaičkoj tehnici te krušna peć. Termalni kompleks luksuznog stambenog objekta otkriven na Starom Šematoriju pretvoren je u kasnoantičko doba krajem 4. ili početkom 5. stoljeća vjerojatno u oratorij, a potom je oratorij pretvoren u crkvicu uz koju nastaje groblje. Identificirano je oko 30 kasnoantičkih ukopa, a jedan sarkofag se nalazi u zidanoj memoriji južno od crkve. Pokapanje je nastavljeno i u srednjem vijeku kada je dozidana kapela s apsidom uz istočni zid ranokršćanske crkve. Na lokalitetu je pronađeno oko 370 srednjovjekovnih grobova, uglavnom pravilne orijentacije istok-zapad. Groblje je, sudeći po nalazima, aktivno od 9. stoljeća do kasnog srednjeg vijeka (numizmatički nalazi iz sredine 14. stoljeća). Ističu se nalazi buzetsko-žminjskog i karantansko-ketlaškog tipa naušnica iz 9. stoljeća, različitih karičica koje datiramo od 9. do 11. stoljeća, jednojagodne i pšeničaste naušnice datirane od 9. do 11. stoljeća. Iz razdoblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka najvažniji
su nalazi različitih inačica trojagodnih naušnica.

Gradina

Danilska Gradina smještena je na istočnom rubu Danilskog polja i ima sve odlike tipičnih visinskih obrambenih položaja. Strme padine Gradina sa zapada i juga te gotovo okomite litice s istoka omogućuju prirodnu zaštitu, dok njezin povišeni i istureni položaj pruža pregled šire okolice. Jedino je nasjevernoj strani Gradina pristupačna preko blagog sedla koje ju povezuje s ostatkom brdskog lanca te su na tom mjestu izgrađeni masivni suhozidni
bedemi čiji su obrušeni ostatci i danas vidljivi. Sudeći po dosadašnjim nalazima, Gradina je bila naseljena tijekom željeznog doba, a korištena je (stalno ili povremeno) i kasnije, naročito tijekom kasne antike. Tijekom željeznog doba na Gradini žive Riditi (Riditae) – zapadni ogranak naroda Delmata, po kojima je i kasniji rimski grad u podnožju Gradine nazvan Rider ili MunicipiumRiditarum. Kao zanimljivost ovih bedema ističe se trapezasto ojačanje neke vrste kule ili bastiona na sjeverozapadnom kutu. Sustav bedema zasigurno je opasivao Gradinu i s drugih strana, no njihovi segmenti, nakon više tisućljeća erozije, nisu tako dobro sačuvani. Unutar bedema bilo je gusto izgrađeno naselje.

Bitinj

Arheološko nalazište Danilo Bitinj smješteno je usred danilskog polja, oko 18 km istočno od Šibenika. Prvi nalazi na nalazištu pronađeni su 1951. godine. Radilo se o dotad nepoznatoj kulturi, kloja je datirana u srednji neolitik, a po mjestu nalaza dobila je naziv – danilska. Kasnija istraživanja pokazala su da je proširena na čitavu istočnojadransku obalu i njeno zaleđe tijekom 5. tisućljeća pr. K. Nalazište je istraživano u nekoliko navrata, a posljednja istraživanja obavljana su u vremenu 2003. – 2005. god., koja su pokazala da je pretpovijesno naselje zauzimalo prostor od preko 5 hektara.

Drveni oltar

»Drveni rezbareni i obojeni oltar, 18./19. st.,visina2m, širina 1,65 m, na kamenoj menzi. Oltar nastavlja tradiciju srodnih baroknih objekata, međutim, osjeća se prodor neoklasicističkih shvaćanja dominacijom ravnih linija i mirnih, uravnoteženih oblika. Izrazito provincijski ukus odaje šarenilo kolorita. U sklopu oltara nalazi se oltarna slika. Oltarna slika «Bogorodica sa sv. Petrom i svecima», kraj 18.st., ulje na drvu, visine 155 cm, širine 77 cm. Rad u naglašenom provincijskom ukusu koji se očituje kroz linearizam i shematizaciju oblika, nezgrapnosti u izvedbi pojedinih detalja, npr.ruku te dosta živ i sirov kolorit. Prilog pučkom, domaćem «primitivnom» slikarstvu.

Naziv projekta

Integrirani program valorizacije kulturne baštine u Danilu

Nositelj projekta: Muzej grada Šibenika

Suradnici na projektu: Udruga za održivi razvoj Danila – Sv. Danijel

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Za više informacija o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima posjetite:
www.strukturnifondovi.hr

Za više informacija o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija posjetite:
http://www.strukturnifondovi.hr/op-konkurentnost-i-kohezija-2014-2020-779

Sadržaj ove internetske stranice isključiva je odgovornost Muzeja grada Šibenika